Županija je konstituirana 16.4.1993. godine u Vinkovcima

Župan: Božo Galić, dipl.ing.

Sjedište: Vukovar

Površina: 2.448 km2

Broj stanovnika: 204.768

Prosječna gustoća naseljenosti: 83,65 stanovnik na 1 km2

 

ZEMLJOPISNI POLOŽAJ

Vukovarsko-srijemska županija smještena je na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatske. Leži u međurječju, izmedu Dunava i Save, i zauzima dijelove povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Površina Vukovarsko-srijemske županije je 2448 km2 . Na tom području male su visinske razlike. Najviša je točka Čukala kod Iloka (294 m nadmorske visine), a najniža u Posavini – Spačva (78 m). Na istoku blago se spuštaju obronci Fruške gore i prelaze u vukovarski ravnjak. Sa zapada, s planine Dilja, pruža se vinkovačko-đakovački ravnjak.

Ovim područjem vode važni riječni i kopneni putovi i križaju se međunarodni prometni pravci od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav, te od sjevera preko rijeke Save prema Jadranskom moru. Tu se dotiču i sučeljavaju civilizacije zapadnoeuropskog i istočnog kulturnog kruga.


Bogata ravnica bila je poprištem brojnih sukoba i seoba naroda. Zahvaljujući izvanredno plodnom tlu, veoma povoljnim klimatskim uvjetima, prirodnom bogatstvu i dobrom prometnom položaju ovo područje je naseljeno od davnina. Prošlo je više od jednog tisućljeća kako ovdje Hrvati grade svoj narodni život i običaje.

Sjeverno od Vinkovaca teče rijeka Vuka koja se ulijeva u Dunav kod Vukovara, a južnije prema Savi teče Bosut s pritokama Berava, Biđ, Studva i Spačva. Bogate ribom te su rijeke utjecale na kontinuitet življenja čemu je pridonijela i plodna praporna zemlja. Na gustoću naseljavanja utjecale su i mnogobrojne hrastove šume nikle u nekad močvarama bogatom području južnog dijela Županije.

KLIMA

Prostor Vukovarsko-srijemske županije ima umjereno kontinentalnu klimu. Ljeta su sunčana i vruća, a zime su hladne i sa snijegom. Srednja godišnja temperatura kreće se oko 11oC sa srednjim najtoplijim maksimumom od 29,9oC i srednjim minimumom od 12,2oC . Srednje godišnje padaline kreću se u relativno uskom rasponu. Najniže su u krajnjem istočnom dijelu gdje iznose oko 650 mm, a idući prema zapadu vrijednost srednjih godišnjih padalina postupno raste do 800 mm. Najviše padalina ima u proljeće i sredinom ljeta, što pogoduje usjevima. Srednja relativna vlaga iznosi 79%.

STRUKTURA POVRŠINA ŽUPANIJE

Prevladavaju oranice, vinogradi, vožnjaci, šume.
Vukovarsko-srijemska županija ima najplodnije oranice (150.000 ha vrlo plodne zemlje). Najplodnija je zemlja crnica na vukovarskom ravnjaku.
Tlo, blaga kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina ovog podneblja omogućavaju kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose.
Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, šećerna repa, duhan. Postoje veliki prerađivački kapaciteti za primarne polj. proizvode, skladišta, mlinovi, silosi, hladnjače i tvornice.

Veliko bogatstvo čine sačuvane stare šume koje pokrivaju površinu od 70.000 ha. Naročito su poznate šume hrasta lužnjaka. U spačvanskom šumskom bazenu dva su zaštićena šumska područja: Lože, kod Županje, i Radiševo, zaštićeno šumsko područje blizu naselja Vrbanja.

STANOVNIŠTVO

Prema popisu stanovništva 1991. godine na području ove županije živio je 231.241 stanovnik. U agresiji na Republiku Hrvatsku 1991. godine veliki dio Županije bio je okupiran. Iz tih naselja prognano je hrvatsko i ostalo nesrpsko stanovništvo. Do danas se još mnogo prognanika nije vratilo, tako da se broj stanovnika na području ove županije smanjio, te prema popisu iz 2001. godine iznosi 197.838 stanovnik.

Vukovarsko-srijemska županija ima 84 naseljena mjesta, koja u organizacijsom pogledu čine 5 gradova ( Vukovar, Ilok, Vinkovci, Županja i Otok) i 26 općina. Osobitost ovog kraja jesu mnoga velika sela sa po više tisuća stanovnika.